Soti nan mepri kolonyal rive nan afimasyon kreyòl la
Entèvansyon ki te prezante nan Kolòk Entènasyonal "Chantye Sid Nò: divèsite kiltirèl ak pèfòmans vivan"
Sant Rechèch Teyat Entènasyonal Biarritz, 17-18 novanm 2005
Reprann epi aktyalize an 2025
Jean Lhérisson
Kabinè Minis Kilti a - Ayiti
Entwodiksyon: Mamit ayisyen an.
Kilti ayisyen an se yon vrè mamit tan modèn yo, fwi yon melanj vyolan lang ak kilti: panyòl, anglè, lang afriken, lang amerendyen, franse. Metisaj sa a te fèt nan vyolans: disparisyon prèske konplè pèp otoktòn an nan mwens pase senkant zan, piyaj sistematik resous zile a, fragmantasyon jewografik yo te fòse, ak "twou nwa" sa a nan listwa ke trafik nèg ak esklavaj la reprezante.
Men, nou la toujou. Nou pèsiste, malgre mepri sekile lòt moun yo, menm moun ki ta dwe pi pwòch alye nou nan espas frankofòn nan. Powèt ayisyen Anthony Phelps, ki an egzil sou tè kanadyen, eksprime sa ak yon fòs kontni: "Malgre spukous ak gwo vag, wòch la kenbe plas li...." Metafò rezistans sa a montre pèmanans yon pèp ki pa t ap dwe egziste dapre lojik kolonyal la, men ki pa sèlman siviv, men li kreye, inove, epi li afime idantite lengwistik pa l.
Nesans yon lang: Sen-Domeng, laboratwa kreyòl
Pèp ayisyen an soti nan yon ansanm divèsite kiltirèl kote Ewòp yo, Lafrik yo, ak Amerik yo melanje. Fizyon sa a kreye yon peyizaj lengwistik konplèks: lang travay nan plantasyon yo, lang rezistans fas ak metwopòl la, lang siviv ak reyenvansyon idantitè.
Nou poko nan Ayiti endepandan, men nan koloni Sen-Domeng, bijou ekonomik Lafrans nan epòk revolisyonè a. Deja, kolon yo menm yo kòmanse detache yo menm de yon administrasyon metwopolitèn ki pale yon franse kodifye. Yo soti nan diferan rejyon franse, Bretay, Nòmandi, Sidwès, kolon sa yo pa toujou metrize lang nòme Pari a. Yo gen difikilte pou yo konprann Emisè Konvansyon an ak tèks lejislatif yo ekri nan yon franse akademik ki rete, an pati, etranje pou yo.
Se nan kontèks sa a lang kreyòl la fè premye pa li yo. Orijin egzak la rete yon deba : kreyasyon kolon yo k ap chèche yon zouti kominikasyon senpliye, oswa envansyon jenyal esklav, (sa pako janm fèt nan listea), yo k ap transfòme fragman franse yo an enstriman rezistans? Pwobableman tou de, nan yon dinamik dialektik. Lang sa a vin rapidman zouti kominikasyon privilejye nan tout koloni franse yo kote popilasyon afriken yo te redyui an esklavaj dwe negosye siviv chak jou yo, nan sèvis komès triyangilè tranatlantik la.
Teyat la menm eksprime tèt li deja an kreyòl : nan bouch fanm kreyòl yo ak madra miltikoulè yo, nan enstriksyon jesyon plantasyon yo, epi menm nan fè Kòd Nwa a, ki itilize li pou pi byen kontwole "rebelyon k ap prepare yo." Metwopòl la ak kolon yo te konprann ke kreyòl la te konstitye yon zouti komen ideyal pou jere enterè yo sou mwatye oksidantal zile Ispanyola ki t ap vin Ayiti.
Reyalite lengwistik kontanporen : ant ofisyalizasyon ak majinalizasyon
Jodi a, reyalite lengwistik pèp ayisyen an revele yon konpleksite ogmante. Kreyòl la genyen dwa sitwayen li yo ak tit noblès li yo.
Konstitisyon ayisyen 1987 la enskri li sou menm pye avèk franse a, mete fen, omwen jiridikman, nan monopòl yon lang administratif ak eskolè ke sèl yon minorite te metrize, pandan popilasyon an rete majorite kreyolofòn ak/oswa bileng.
Pou jenerasyon mwen an, kreyòl lè nou timoun te konsidere kòm yon lang dezyèm lòd. Mèt breton nou yo, yo menm souvan viktim politik lengwistik jakobin nan Lafrans, te fòse nou kalifye lang manman nou an kòm "vènakilè", yon tèm chaje kondesandans.
Men, nou pa t reve ke an kreyòl, nou panse an kreyòl, nou santi an kreyòl.
Listwa te avanse, Ayiti eksprime tèt li kounye a, pale ak tèt li, santi epi pwojte tèt li an kreyòl ak yon asirans nouvo, san pou sa l pa rejte franse a, ki rete yon akizisyon istorik menm jan ak endepandans lan, ki te rache an 1804 nan men lame ewopeyèn ki te pi pwisan an, ak pri san Nwa yo ak milat yo. Premye kreyasyon literè an kreyòl te limite yo a estrikti gramatikal ak leksikal ki te kalke sou franse a. Se pa ka sa a jodi a. Zèv kontanporen an kreyòl yo, afime yon otonomi lengwistik ak estetik remakab.
Ann site kèk etap esansyèl: Félix Morisseau-Leroy, figi fondatè literati kreyòl ayisyen, ki adapte an 1953 Antigone Sophocle a an kreyòl (Antigòn), pwouve konsa ke kreyòl la te kapab pote pi wo zèv kilti inivèsèl la. Jès revolisyonè li a louvri wout la pou tout yon jenerasyon ekriven.
Franckétienne kontinye elan sa a ak woman fondatè li Dezafi (1975), premye zèv womanesk ekri an antye an kreyòl, suivi pa Dézafi an franse, pwouve kapasite kreyòl la pou sipòte fòm literè konplèks.
Lyonel Trouillot ak Depale kontinye tradisyon sa a, pandan Michel-Rolph Trouillot, nan esè majistra li Ti dife boule sou listwa Dayiti (1977), itilize kreyòl la pa sèlman kòm lang ekspresyon, men kòm zouti analiz istorik ak politik, dekonstwi mit istoryografi ofisyèl ayisyen. Travay li demontre ke kreyòl la se pa sèlman yon lang kreyasyon literè, men tou yon lang panse kritik ak elaborasyon teyorik.
Pi lwen pase literati ekri, kreyòl la afime tèt li kòm lang pèfòmans oral ak angajman popilè.
Maurice Sixto, kontè jenyal, te elve kont kreyòl la nan ran fenomèn kiltirèl nasyonal ak dyasporik. Resi li yo, espesyalman selebre "Ti Sentaniz" ak "Zabèlbòk", te kaptive plizyè jenerasyon ayisyen epi montre ke kreyòl la genyen yon richès ekspresiv, yon baz ak yon pwofondè filozofik ki pa gen anyen pou anvye okenn lòt lang.
Nan kontinite tradisyon sa a, Koralen (Jean-Claude Martineau), ak zèv li "Flè dizè", kontinye travay gadyen memwa kolektif sa yo k ap fè lang lan viv nan dimansyon ki pi otantik ak pi popilè li. Travay li temwaye nan vitalite kontini oralite kreyolofòn nan, vrè kolòn vètebral kilti ayisyen.
San bliye miltitid jèn powèt, powetès, dramatij ak jounalis k ap fè kreyòl la prensipal vektè ekspresyon yo, tou de pou rechèch egzistyansyèl yo ak pou kritik sosyal yo. Atis ayisyano-ameriken, mwen pa p nonmen non yo pa modesti, men tout moun konnen yo, chante kreyòl la sou sèn entènasyonal yo, demontre vitalite ak modènite lang sa a.
Kreyòl ayisyen an afime tèt li jodi a nan tout domèn: radyo a (ak estasyon antye kreyolofòn), televizyon, teyat popilè, legliz evanjelik yo (ki te kontribye, paradoksalman, nan nòmalizasyon li pa tradiksyon Bib la an kreyòl), edikasyon (ak eksperyans skolalizasyon an kreyòl), epi menm nan kèk espas administratif ak jirídik.
Men, vitalite kreyatif sa a kontraste ak yon majinalizasyon enstitisyonèl k ap pèsiste. Kreyòl la rete epi demeure ekskli nan espas pouvwa yo : tribinal, administrasyon santral, ansèyman siperyè. Diglosi ayisyen an, yerachi ant franse a "lang wo" ak kreyòl la "lang ba", kontinye estriktire rapò dominasyon sosyal, menm si l ap de plizanpli konteste.
Paradòks frankofòn: rekonesans ameriken, endifèrans franse
Pèmèt mwen isit la adrese yon repwòch Lafrans ak peyi k ap reklame latinite ak frankofoni yo. Depi plis pase ven tan, Etazini etabli chèz literati ayisyen nan inivèsite yo, kote yo etidye, viv epi santi an kreyòl. Pwogram lengwistik kreyòl devlope nan New York, Boston, Miami. Tèz yo soutni sou gramè kreyòl, powetik kreyòl, teyat kreyòl.
Pandan tan sa a, nan espas frankofòn ki pretann selebre divèsite lengwistik ak kiltirèl, kreyòl ayisyen an rete inyore pa enstitisyon akademik yo. Ki kote chèz kreyòl ayisyen nan Sòbòn, nan INALCO pi lwen pase fòmasyon lengwistik debaz yo, nan Sciences Po? Ki kote tradiksyon sistematik gwo zèv kreyòl yo nan koleksyon literè franse yo? Ki kote rekonesans enstitisyonèl yon lang ki gen plis pase dis milyon moun k ap pale li?
Sitiyasyon sa a pa fòti. Li revele pèsistans yon yerachi kolonyal lang yo menm nan espas frankofòn an, kote franse a rete sèl lang ki vrèman lejitim, relege lang kreyòl yo nan estati kiryozite folklòrik oswa dyalèk rejyonal.
Kanada, ak pwòp istwa lit lengwistik li, finanse an 2024 Jounen Entènasyonal Kreyòl la sou teritwa bileng li, rekonèt konsa diyite yon lang ke Lafrans, ki tèlman rapid pou pale de divèsite kiltirèl, kontinye majinalize.
Endifèrans franse sa a kontraste doulourezman ak diskou ofisyèl sou frankofoni kòm espas dyalòg kilti yo. Kijan pou pale seryezman de divèsite kiltirèl lè w ap refize rekonèt plènman lang ki soti nan istwa kolonyal la? Kijan pou selebre kreyativite frankofòn lè w ap inyore literati kreyòl yo k ap reyenvante chak jou posibilite ekspresif yo eritye, men tou depase, franse a?
Konklizyon : Pou yon rekonesans plen ak antye
Kreyasyon kiltirèl ayisyen kontanporen an, patikilyèman nan pèfòmans vivan, eksprime tèt li nan yon divèsite lengwistik ki konstitye richès li ak defi li. Teyat la, pwezi a, chante an kreyòl pa fòm minè oswa preliminè yon ekspresyon ki ta dwe finalman akonpli an franse. Yo se ekspresyon plen ak lejitim yon kilti ki te kapab transfòme vyolans kolonyal an kreyativite lengwistik.
Ven tan apre entèvansyon mwen Biarritz, konsta a rete menm: rekonesans entènasyonal kreyòl ayisyen an ap pwogrèse, kote yo pa t ap tann li, nan inivèsite ameriken yo, nan enstitisyon kanadyen yo, pandan li kaye kou lèt, nan espas frankofòn ki ta dwe fanmi natirèl nou. Asimetri sa a pa akseptab.
Li lè pou Lafrans ak enstitisyon frankofòn yo rekonèt ke divèsite kiltirèl pa dekrete nan kolòk yo, yo viv li nan politik konkrè: kreyasyon chèz inivèsitè, tradiksyon ak difizyon èv yo, sipò atis kreyolofòn yo, enklizyon kreyòl la nan enstans frankofoni an. Si se pa sa, diskou sou divèsite kiltirèl la ap rete sa li ye twò souvan: yon enkandasyon vid k ap kache repwodiksyon yerachi kolonyal yo.
Kreyòl ayisyen an pa bezwen pèmisyon pou egziste. Li egziste, vibre, epi kreye. Men li merite rekonesans yo bay lang yo respekte vrèman. Paske yon lang se pa sèlman yon zouti kominikasyon: li se memwa yon pèp, kote imajinè li ye, teritwa diyite li.
Respekte kreyòl la, se respekte Ayiti. Epi respekte Ayiti, se onore ideyal inivèsalis ke Lafrans pretann enkane.
Jean Lhérisson
Uccle, fevriye 2025
